Globalna kriza femicida

Proglašeno je da je globalna kriza femicida dosegla ’razmjere pandemije’, odražavajući ozbiljan, sustavni propust u osiguravanju sigurnosti i prava žena i transrodnih žena diljem svijeta. Glavni počinitelji identificirani su kao sadašnji ili bivši intimni partneri, što ukazuje na duboko ukorijenjen društveni problem. Nedostatak temeljitih istraga često rezultira bježanjem od odgovornosti od strane krivaca, što dodatno pogoršava krizu. Izvješće Ureda UN-a za droge i kriminal i UN Women iz 2022. godine otkrilo je zastrašujuću statistiku: više od pet žena ili djevojaka svakoga sata ubije netko njima blizak, što iznosi oko 45 000 takvih ubojstava godišnje. Međutim, sumnja se da su stvarne brojke mnogo veće zbog nedostatnog prijavljivanja. Posebni izvjestitelj UN-a o izvansudskim, prijekim ili proizvoljnim smaknućima, Morris Tidball-Binz, pozvao je države da intenziviraju napore u istraživanju i procesuiranju ubojstava žena uz pružanje značajne potpore i odštete žrtvama i njihovim obiteljima. Kriza naglašava globalni kulturološki i pravni izazov, gdje se prevladavajuća lokalna uvjerenja, običaji ili religije ponekad pogrešno koriste za opravdavanje ili zanemarivanje ubojstava žena. Ogromnost i sveprisutnost problema zahtijeva hitnu i koordiniranu međunarodnu akciju za zaštitu prava i života žena. Globalna kriza femicida nije samo očigledan pokazatelj rodne nejednakosti i kulture nasilja nad ženama, već predstavlja i značajan izazov globalnom miru…   i sigurnosti. Kriza je pokazatelj duboko ukorijenjenih rodnih predrasuda i neuspjeha pravnih sustava diljem zemalja da zaštite žene. Način na koji države reagiraju na ovu krizu dokaz je njihove predanosti poštivanju ljudskih prava i ravnopravnosti spolova. Zabrinjavajući porast broja ubojstava žena naglašava hitnu potrebu za sveobuhvatnim pravnim reformama, programima senzibiliziranja spolova i međunarodnom suradnjom u cilju rješavanja temeljnih uzroka rodno uvjetovanog nasilja. Kolektivni neuspjeh globalne zajednice u obuzdavanju femicida odražava alarmantnu apatiju i nedostatak učinkovitih mjera za osiguranje sigurnosti žena, što ga čini temom međunarodne zabrinutosti. Diskurs oko femicida također stavlja u prvi plan druga povezana pitanja kao što su obiteljsko nasilje, rodna diskriminacija i potreba za pravnim reformama kako bi se osigurala pravda za žrtve. Ne može se precijeniti relevantnost i važnost globalne krize femicida. Poziva na ponovnu procjenu postojećih pravnih okvira, društvenih normi i međunarodnih standarda ljudskih prava kako bi se učinkovito borilo protiv rodno uvjetovanog nasilja. Kriza također naglašava potrebu za globalnom solidarnošću i djelovanjem kako bi se suzbile i promijenile prevladavajuće patrijarhalne norme koje pridonose nasilju nad ženama. Sposobnost međunarodne zajednice da se učinkovito pozabavi krizom femicida bit će ključni test njezine predanosti promicanju ravnopravnosti spolova i osiguravanju sigurnog i pravednog svijeta za sve. Razgovor o femicidima također predstavlja priliku za uključivanje u šire rasprave o ravnopravnosti spolova, pravima žena i kolektivnoj odgovornosti nacija da osiguraju sigurnost i dobrobit svih pojedinaca, bez obzira na njihov spol.